
Oživjeli davnu prošlost Gradiške: Putevima meda i Rimljana
Gradiška u doba Rima, sa osobenostima ovog mjesta na važnoj raskrsnici kroz istoriju, biće predstavljena na prvom Festivalu meda i Rimljana 3. septembra 2022. godine, od 12.00 do 23.00 časa.

Gradiška u doba Rima, sa osobenostima ovog mjesta na važnoj raskrsnici kroz istoriju, biće predstavljena na prvom Festivalu meda i Rimljana 3. septembra 2022. godine, od 12.00 do 23.00 časa.

Sanacija posljedica razornog zemljotresa, koji je 29. decembra 2020. godine zadesio Baniju te zapadni dio Republike Srpske, prvenstveno Kostajnicu, Kozarsku Dubicu i Novi Grad, odvija se prilično usporeno, pa stanovništvo sve više strahuje od predstojeće zime.

Na slavljima, u kafanama i restoranima, u kući ili u posjeti prijateljima, kod komšija, u prirodi... Na svakom mjestu Bojana i Dražen Suvajac iz Žeravice kod Gradiške sakupljaju plastične čepove. Za njih je to misija, jer na ovaj način pomažu Udruženju djece s autizmom „Duga“.

Cvjetnjaci, zelenilo, ukrasna stabla, uređene fasade, murali u skladu sa ambijentom i tradicijom, spomenici posvećeni znamenitim ličnostima i važnim događajima iz istorije, čine Gradišku posebnom, drugačijom sredinom od mnogih u ovom dijelu Republike Srpske i BiH.

U kafani, na tranzitnom putu, nekoliko Dubičana jutro počinje nesvakidašnjim ritualom, kafom i lješnicima koje tucaju za kafanskim stolom čekićem, kombinirkama, ali i zubima.

Kada se u gradiškoj Bolnici pomenu Vučić i Dodik, zaposlenima je jasno da se to ipak odnosi na Aleksandra Vučića, inženjera medicinske radiologije, o kojem je Srpskainfo pisala, i Rajka Dodika, specijaliste ortopedije i traumatologije, inače direktora ove ustanove.

Srbi koji su do rata živjeli u Donjem Vakufu, u Federaciji BiH, sada naseljeni u mnogim mjestima Republike Srpske, Srbije i svijeta, organizovali su više radnih akcija na uređenju svojih viševjekovnih naselja.

Korist koju imaju stanovnici Gradiške, Kozarske Dubice, Kostajnice, Novog Grada, te Srpca i drugih sredina u BiH, u predvorju Evropske unije, mnogo je manja od problema s kojima se svakodnevno suočavaju zbog svog geografskog položaja.

Ni tridesetogodišnji boravak u Švdeskoj, Mehmeda Teljigovića iz Gradiške, bivšeg fudbalera „Kozare“ i zaljubljenika u Savu, nije odvojio od njegove dvije, velike ljubavi. I ovog ljeta Teljigović boravi u rodnom gradu, šeta ili se vozi biciklom pored Save. O fudbalskim utakmicama omiljenog kluba, govori sa velikim ushićenjem.

Nakon završetka snimanja filma „Oluja“, koji svjedoči o događajima koji su prethodili hrvatskoj vojnoj akciji 1995. godine, kada je iz njihovih gradova i sela protjerano 250.000 Srba, Zlatan Vidović, tumač glavne filmske uloge, kazao je za Srpskainfo da je zadovoljan urađenim poslom.

Na mjestima pored graničnih rijeka, ponajviše Save, jer je ona najduža u pojasu između BiH i Hrvatske, pogodnim za parkove, igrališta, šetališta, drvorede ukrasnih stabala, travnjake i cvjetnjake, nepregledne su gomile smeća.

Poslije teksta objavljenog na portalu Srpskainfo o divljim deponijama na savskim obalama i smeću koje nosi ova rijeka, prvi su reagovali zaposleni u gradiškom Komunalnom preduzeću „Gradska čistoća“ .

Majstori ribljeg kotlića iz Gašnice kod Gradiške ugostili su prijatelje iz Ribnika, vrhunske kulinare sa kojima su se upoznali prije nekoliko godina, na „Kotlićijadi“ u Miskoj Glavi kod Prijedora. Ovo je uzvratna posjeta jer su Gašničani u proljeće boravili u Ribniku.

Krava Čede i Dragane Kačavenda u Brestovčini kod Gradiške otelila je tri muška teleta, što se smatra rijetkim prirodnim fenomenom. Mladunčad dobro napreduju i poslije tri dana od telenja, djeluju živahno, trčkaraju u štali...

Sava, najduža granična rijeka između BiH i Hrvatske, bezobzirno je pretvorena u deponiju smeća, a njene obale u minska polja, odlagalište opasnog otpada koji gori šireći nesnošljiv smrad u dvije države.

Posljedice dugotrajne suše u gradiškom kraju tek sada postaju vidljive, bez obzira što je poslednjih nekoliko dana zahladilo a u pojedinim krajevima pala i kiša.

Uređen grad sa okolinom, cvjetnjaci, ukrasni drvoredi, pokošeni parkovi, fontane, igrališta za djecu, klupe za odmor, očišćena šetališta, čine Gradišku, pored ostalog, prepoznatljivim i poželjnim mjestom za život.

Prvi korak na medijskom putu, u radijskom studiju i na terenu, Suzana Vidović, voditeljica RTV Gradiška, načinila u teško vrijeme, sredinom augusta 1992. godine.

Poslije reportaže o Mirku (Imre) i njegovoj supruzi Zdravki Kekenjseke iz Bok Jankovca kod Gradiške, koji su u svom dvorištu napravili raj za rode, o čemu je nedavno reportažu objavio Srpskainfo, reagovali su iz Komunalnog preduzeća „Gradska čistoća“ iz Gradiške.

Fondacija „Hiljadu razloga“ iz Novog Sada, donirala je danas u Gradiški bolničku opremu vrijednu 60 000 eura za potrebe Javne zdravstvene ustanove Bolnica Gradiška.